Općina je smještena u sjeveroistočnom dijelu Krapinsko-zagorske županije na granici Varaždinske i Zagrebačke županije. Općina Hrašćina obuhvaća mjesta: Domovec, Donji Kraljevec, Gornji Kraljevec, Gornjaki, Hrašćina, Husinec, Jarek Habekov, Maretić, Trgovišće i Vrbovo.

Iz podataka kojima općina raspolaže, vidljivo je da je Hrašćina kao općina postojala još prije 1900. godine, pa sve do 1945. kada su općine ukinute i formirani mjesni odbori. 1951. godine Općina Hrašćina ponovno je ustrojena i kao takva djelovala je do 1956. godine kada je formirana općina Konjšćina, kasnije Zlatar Bistrica, odnosno Zlatar. Općina je ponovo počela djelovati 1993. godine.

Općina Hrašćina graniči sa općinama u Konjščina i Budinščina u Krapinsko-zagorskoj županiji, općinama Hum Breznički i Breznica te gradom Novi Marof u Varaždinskoj županiji i sa općinom Bedenica u Zagrebačkoj županiji.

Hrašćina je u povijesti astronomije poznata po prvom dokumentiranom padu meteorita 26. svibnja 1751. Od 2012. godine 26. svibnja se obilježava kao dan Općine Hrašćina.

Na prostoru općine Hrašćina nekolicina je vrijednih sakralnih objekata. Jedan od najstarijih je rimski nadgrobni spomenik ugrađen u kip sv. Ane u Hrašćini. U naselju Domovec, nalazi se pil sv. Marka, podignut 1647. godine kao zahvala za odlazak Turaka iz hrašćinskoga kraja. Kapela sv. Benedikta u Gornjem Kraljevcu, zaštićena je kao spomenik kulture. Kapela majke Božje Žalosne u Trgovišću, podignuta je 1735. godine. Župna crkva sv. Nikole u Hrašćini izgrađena je u 17. stoljeću. U Donjem Kraljevcu nalazi se novoizgrađena Kapela Svetog Josipa Radnika.

Povrh Trgovišća, na Pipinićevom putu, nalazi se 14-metarski vidikovac, „Piramida”, s kojeg se pruža jedinstven pogled na Hrašćinu, veliki dio Hrvatskog zagorja, a za lijepog vremena i na vrhove Alpa. Poučna ekološka staza hrašćinskim krajem, Pipinićev put, ime je dobila po svojem utemeljitelju, hrašćinskom učitelju i osnivaču planinarskog društva Hrašćina, Branku Pipiniću.